Otok pun zelenila, čistog mora tirkizne boje i zraka koji doslovno miriše na osvježavajući alpski bor s primjesom morske soli. Ovaj “put zelene Hrvatske” odveo nas je na Lošinj ili kako ga još nazivaju, zbog bogate bioraznolikosti i blage klime, “Otok vitalnosti“. Otok ima više od 1000 biljnih vrsta od kojih čak 939 čine autohtonu floru. Na Lošinj smo stigli preko Cresa. Preporučamo da se na otok dođe s autom jer se onda lako mogu istražiti i Lošinj i Cres. Ukrcali smo se na Krku u mjestu Valibiska na trajekt do Meraga na Cresu (vožnja traje cca 25 minuta) i zatim smo laganom vožnjom preko otoka Cresa došli do Lošinja.
Nekad, u davnoj prošlosti, Lošinj i Cres bili su spojeni u jedan otok. U antičko doba, otočje je nosilo naziv Apsyrtides, prema legendi o mitskom junaku Apsyrtu. Kako bi se skratilo putovanje trgovačkih brodova iskopan je umjetni kanal kraj mjesta Osor na Cresu i napravljen je most. Osor spada među najstarija mjesta na otočju, s povijesti dužom od 4000 godina. Danas je to grad – muzej, “galerija na otvorenome” i svakako ga vrijedi posjetiti.
MALI LOŠINJ
Do 19. stoljeća Lošinj se bio razvio u jednu od važnih regionalnih pomorskih sila, a lošinjani su bili poznati po izradi jedrenjaka i slovili su kao najbolji pomorci na Mediteranu. Mali Lošinj je bio, iza Trsta, druga najvažnija luka Jadrana. Pored brodogradnje i pomorstva, otok je bio i turističko odredište i to za zdravstveni turizam. Upravo zbog svoje blage klime i svih prirodnih prednosti, 1892. godine Lošinj je proglašen klimatskim lječilištem prema naputku Ministarstva zdravstva Austro – Ugarske. Brojno plemstvo dolazilo je na otok, liječilo se, odmaralo i gradilo svoje ljetnikovce. Mnoge raskošne vile mogu se vidjeti i danas.
Mali Lošinj je najveće naselje na otoku i njegovo središte. Kao centar brodogradnje u 19. stoljeću imao je 6 brodogradilišta, 150 jedrenjaka duge polvidbe, a na svom vrhuncu na lošinjskim jedrenjacima je plovilo čak 1.400 kapetana i mornara. Danas se ljudi uglavnom bave turizmom i ugostiteljstvom, trgovinom, ribarstvom te brodarstvom.
Dašak te bogate prošlosti možete doživjeti na rivi. Kako bi se očuvala pomorska baština, u centru grada, ispred muzeja “Apoksimeon”, privezan je jedrenjak – Lošinjski loger “Nerezinac”. Taj brod – muzej obnovljen je prema uzoru na lošinjske logere (mali obalni jedrenjak s jednim do tri jarbola) iz 19. stoljeća i primjer je tradicionalne brodogradnje. Od 2010. godine nalazi se na listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. “Nerezinac” je i interpretacijski centar, možete ga posjetiti (ulaz je besplatan) i saznati kako se živjelo na brodu i kako se njime upravljalo. Više informacija saznajte ovdje.
ZANIMLJIVOST: Prvi turist, nije posjetio Lošinj ljeti već zimi. Bilo je to 21. siječnja 1885. godine.
PREPORUKA ZA SMJEŠTAJ I IZLETE: Petra i Filip iz Lošinj Holiday potrudit će se da vam odmor na Lošinju bude nezaboravan. Osim smještaja i prijevoza s njima možete dogovoriti i izlete brodom do prekrasnih, skrivenih uvala i obližnjih otoka.
Osim što je bio centar pomorstva i brodogradnje i dom mnogih kapetana i pomoraca, Mali Lošinj bio je i dom te rodno mjesto znanstvenika Ambroza Haračića. Ovaj hrvatski prirodoslovac, meterolog i botaničar iz 19. stoljeća cijeli je svoj život posvetio proučavanju klime i vegetacije te sadnji šuma na otoku. Smatra se i začetnikom turizma, jer je temeljem njegovih proučavanja i istraživanja bečka vlada 1892. Mali Lošinj proglasila “Klimatskim lječilištem”, nakon čega je i turizam na otoku doživio svoj procvat. U Beču je studirao matematiku i prirodne znanosti, a na otoku je predavao u Pomorskoj školi u Malom Lošinju. Istovremeno s predavanjima, započeo je i s meteorološkim opažanjima. Mjerio je atmosferski tlak, naoblaku i vjetrove te je osnivač Meteorološke postaje u Malom Lošinju 1879. godine. Također je osnovao Društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja te bio njegov najaktivniji član. Jedan od njegovih zadataka bio je “šumom obaviti grad” odnosno pošumiti puste predjele oko Malog Lošinja. Tako su, pod vodstvom Ambroza Haračića, Čikat i drugi okolni predjeli pošumljeni u svega nekoliko godina brojnim sadnicama alepskog i crnog bora. Procjenjuje se da je u četiri godine zasađeno 250.000 sadnica borova, a Haračić je još predložio da se na određenim lokacijama među borove zasadi tamaris, agave, indijske smokve, čempresi i nisko zimzeleno grmoliko drveće. Nije ni čudo da nam je zrak na Lošinju ‘mirisao” po svim aromatičnim notama prirode i donio pravu svježinu. Ambroz Haračić svima bi trebao biti inspiracija i uzor, pogotovo sada u vrijeme klimatskih promijena i globalnog zagrijavanja i potaknuti nas da zasadimo barem jedan cvijet.
MUZEJ APOKSIMEONA
Ovaj muzej jedan je od najboljih u Hrvatskoj i svakako ga vrijedi posjetiti. Nalazi se na rivi u palači Kvarner u Malom Lošinju. Muzej Apoksiomena jedinstven je zbog samo jednog eksponata – brončanog kipa mladog atlete Apoksiomena. Kip je pronađen 1996. godine, slučajno, prilikom ronjenja jednog turista. Nalazio se na dubini od 45 m u podmorju otočića Velih Orjula pokraj Lošinja i bio je gotovo “netaknut”.
Cijela statua je izvrsno očuvana, izvađena je iz mora 1999. godine i predstavlja grčku umjetnost za koju se pretpostavlja da je iz 2. ili 1. stoljeća prije Krista.
Fascinantna priča o ovom remek djelu – kako je otkriveno, kako je završilo na dnu mora prije 2000 godina i što je predstavljalo – čeka vas u muzeju. Tamo ćete uz stručno vodstvo i kreativno osmišljeni muzejski prostor otkrivati dio po dio priče. Morate proći “određeni put” koji vas vodi do cilja – konačne posjete velebnom Apoksimeonu. Posjet ovom muzeju i cjelokupni doživljaj “otkrivanja” Apoksimeona je stvarno jedinstven. Muzej je dobitnik mnogobrojnih nagrada, među kojima je i posebno priznanje za najinovativniji i najkreativniji postav muzeja na dodjeli nagrada za Europski muzej godine 2019.
Cijene ulaznica i radno vrijeme muzeja možete pogledati ovdje.
VELI LOŠINJ
Naš prvi susret s Velim Lošinjem je bio na vidikovcu Sv. Ivan. Vidikovac se nalazi na vrhu brda Kalvarija (234 m), a do njega se može doći pješice ili automobilom. S vidikovca se pruža veličanstveni pogled na Veli Lošinj i uvalu Rovenska.
Tamo se nalazi i crkvica koju je 1755. godine sagradio Antonio Sforzina kao zavjetnu kapelu svoje obitelji.
Iako se zove Veli Lošinj, manji je od Malog Lošinja. Nekada davno je bio centralno mjesto otoka no to se promijenilo zbog bržeg razvoja Malog Lošinja. Smješten je u maloj, uskoj uvali u podnožju brda i prepoznatljiv je po raskošnim vilama s lijepim vrtovima nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode.
Na rivi će vas dočekati šarene kućice, ribarske brodice, kafići i restorani. Tamo se nalazi i Institut Plavi svijet koji je smješten u Lošinjskom edukacijskom centru o moru. Institut se bavi istraživanjem i zaštitom mora i organizama koji u njemu žive. Možete se uključiti u njihove programe očuvanja prirode i mora te volontirati u akcijama čišćenja obale i mora. Također možete pomoći njihovom radu tako da “usvojite” delfina. Sve informacije o Institutu Plavi svijet pogledajte ovdje.
PREPORUKA: Ako se nađete u Velom Lošinju posjetite restoran “Ribarska koliba”. Nalazi se na rivi odmah do crkve Sv. Antuna Opata. Velika terasa uz more, svježa riba, domaći specijaliteti, opuštena atmosfera i izvrsni domaćini zaštitni su znak ovog restorana.
UVALA ROVENSKA
Prošetate li od Velog Lošinja obalom uz more (nekih 15 – 20 minuta) doći ćete do ribarskog mjesta i šarmantne uvale Rovenska.
Uvala je dobila ime po buri koja “rove” (ruje ili ore) obalu svom svojom snagom. Rovenska je ribarsko mjestašce, ali tamo možete naći i apartmanski smještaj i nekoliko restorana.
Nastavite li šetnjom uz obalu, malo dalje od mjesta, doći ćete do velike šljunčane plaže i guste borove šume. Cijeli otok je pun šetnica i idealan je za outdoor aktivnosti.
VIDIKOVAC PROVIDENCA
Vidikovac Providenca je vjerojatno najpopularnija foto lokacija na otoku i stvarno pruža prekrasan pogled na cijeli arhipelag. Nalazi se na brdu Umpiljak, a do njega najjednostavnije možete doći automobilom. Vidikovac objedinjuje 300 metara dugu poučnu stazu Apsyrtides (grčki naziv za cresko i lošinjsko otočje). Na stazi se nalazi 28 interpretacijskih ploča na kojima se prikazuje svaki otok. Bar vidikovca ima 18 ručno izrađenih stolova i klupa, a svaki stol nosi naziv poznatih lošinjskih brodova, koji su izgrađeni u 19. stoljeću u lošinjskim brodogradilištima, ili njihovih kapetana.
Tijekom dana na vidikovcu možete popiti piće, a predvečer probati lokalne delicije. Svakako prije posjeta provjerite radno vrijeme, a sve detalje pogledajte ovdje. Vidikovac se otvara u svibnju.
ČIKAT
Otok Lošinj pun je uvala i plaža, jedna od popularnijih je i uvala Čikat. Poznata je po park šumi alepskog bora koju je zasadio Ambroz Haračić, a čiji kip se nalazi na jednom dijelu šetnice uz plažu. U uvali ćete vidjeti i mnogobrojne povijesne vile austrijskog plemstva koje su obnovljene u hotele i rezidencije, a uvala je popularna i po vodenim sportovima kao što su jedrenje, surfanje i ronjenje.
ZANIMLJIVOST: S više od 260 sunčanih dana godišnje, Lošinj spada među najsunčanija područja u Hrvatskoj.
Od uvale Čikat možete šetnicom kroz šumu za 10 -tak minuta doći do Sunčane uvale. Ako idete šetnicom uz more trebat će vam ipak malo duže. Staze su naravno odlične i za vožnju biciklom.
PREPORUKA: još jedan odličan restoran na Lošinju je Veli Žal restoran & caffe bar koji se nalazi u Sunčanoj uvali s pogledom na plažu.
Otoci Hrvatske uistinu su pravo blago. Svaki put kad posjetimo neki od njih u to se ponovno uvjerimo. Svaki je poseban i zanimljiv na svoj način, a Lošinj nije iznimka. To je otok na kojemu se može uživati tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Sigurni smo da je ovo tek dio zanimljivosti i da se još štošta o njemu ima otkriti u našem novom susretu.
Jasminka Đaković
Fotografije: Putopis