Lijepi, sunčani dani jednostavno su stvoreni za boravak u prirodi i druženje. Spontani, jednodnevni izleti, bez puno planiranja i komplikacija obično ispadnu najbolje. Odlično je ‘pobjeći’ iz grada, negdje blizu i opustiti se. Tako smo se jedan dan zaputili u Krapinu i Ptuj, a svratili smo i do Novih dvora u Zaprešiću. Idealan je to izlet za sve koji ne žele puno vremena provesti u vožnji. Sve je blizu Zagreba i na istom potezu. Izlet je pogodan i za obitelj s djecom. Donosimo vam naše dojmove i preporuke.
ZAPREŠIĆ: NOVI DVORI
Dvadesetak kilometara od Zagreba, a samo kilometar i pol od centra Zaprešića nalaze se Novi dvori. Park šuma i perivoj Novih dvora pravo su mjesto za ljubitelje prirode, pogotovo u proljeće kada se sve zazeleni i rascvjeta. Dvorac i cijeli kompleks bili su u vlasništvu bana Josipa Jelačića. Nakon što je kupio imanje 1851. godine, nadogradio je dvorac i uredio perivoj. Na ulazu s desne strane vidjet ćete Vršilnicu, a s lijeve žutu zgradu Muzeja Matija Skurjeni, slikara naive. Tu se još nalaze kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, voćnjak (današnji golf teren), gospodarske zgrade, obradivo zemljište i park-šuma.
VRŠILNICA
U Vršilnici se nekada prerađivalo žito. Na imanju su se uzgajale razne žitrice kao što su pšenica, raž, ječam, zob i kukuruz. Žetva je bila jedan od najvažnijih poslova, a dobra žetva značila je kruh tijekom cijele godine. Ova okrugla Vršilnica jedini je, najstariji takav objekt u Hrvatskoj i na području šire srednje Europe, koji je sačuvan u cijelosti. Potječe iz 17. stoljeća i spomenik je nulte kategorije. Danas je ona u potpunosti preuređena i sada se tamo odvijaju razne izložbe, koncerti, kulturna i poslovna događanja.
MUZEJ MATIJE SKURJENIJA
Nasuprot Vršilnice nalazi se muzej Matije Skurjenija, znamenitog slikara naive. Prilaz muzeju i Vršilnici lijepo je uređen, pun cvijeća i šarenih, proljetnih boja. Nama su se posebno svidjeli prekrasni tulipani.
Zanimljivost: tulipani su porijeklom iz centralne Azije. U Europu su došli iz Turske, a ime su dobili po turskoj riječi za turban jer baš tako izgledaju, a i često su bili ukras na turbanu. U Nizozemskoj su u 16. stoljeću bili kolekcionarski predmet i uzgajali su se kao statusni simboli u vrtovima bogate aristokracije. Postoji preko 150 vrsta tulipana, a najpoznatija zemlja po njihovom uzgoju je Nizozemska.
Nastavite li šetnju, aleja kestena odvest će vas do dvorca pored kojeg se nalazi kapelica sv. Josipa. Dvorac je prekrasna kulisa koncertima koji se znaju organizirati ljeti u perivoju. Kako je bilo prošle godine na koncertu svjetski poznatog talijanskog opernog tria Il Volo možete pogledati ovdje.
Sve dok ga nije obnovio ban Jelačić, dvorac je zapravo bio obična jednokatna plemićka kurija sagrađena uglavnom od drveta. U istočnom dijelu nadogradio ga je za 18 metara, proširio je i preuredio kat dvorca. Također je uredio podrum, pročelje i perivoj.
Pored dvorca sagradio je neogotičku kapelu sv. Josipa.
Zelena idila kamo god da se okrenete.
Pored kapelice možete popiti kavu u restoranu s pogledom na golf terene. Za najmlađe tu je i dječje igralište.
Perivoj je dobro označen s informativnim pločama i nastavite li šetnju uz golf terene stići ćete do park šume i mauzoleja. Neogotička obiteljska grobnica obitelji Jelačić napravljena je prema projektu Hermana Bollea, jednog od najuglednijih hrvatskih arhitekata. Okružena je prekrasnom šumom i šetnicom.
Do Novih dvora se dolazi vrlo jednostavno. Od centra Zaprešića pratite znakove (smeđa turistička signalizacija) i vozite se ulicom bana Josipa Jelačića u smjeru Zagorja. Kod ulaza su i 2 parkirališta, jedno manje kod samog ulaza i jedno veće iza Vršilnice.
KRAPINA: MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA
Ukoliko već niste posjetili Muzej krapinskih neandertalaca, svakako vam to preporučamo. Ovaj muzej ne prikazuje samo život krapinskog pračovjeka, već priča priču o njegovom otkriću te postanku svijeta. Vodi vas u nevjerojatne početke nastanka zemlje i ljudske vrste. Mi smo ga posjetili drugi put i to je, prema našem mišljenju, jedan od muzeja koji svakako vrijedi posjetiti u Hrvatskoj. Također preporučamo i Muzej Apoksimeona te Muzej vučedolske kulture.
Muzej je izgrađen uz Hušnjakovo brdo, u blizini svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca. Krapinski pračovjek (Homo sapiens neanderthalensis) otkriven je 1899. godine. Istraživanja i iskapanja je vodio poznati hrvatski znanstvenik Dragutin Gorjanović Kramberger, a trajala su 6 godina. U muzeju je izložena njegova školska svjedodžba iz 1868. godine sa zanimljivim opisom.
U naslagama špilje pronađeno je oko 900 ljudskih fosilnih kostiju i više od 1000 komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika. Vjeruje se da su ostaci pripadali više desetaka osoba oba spola u rasponu starosti od 2 do 27 godina. Pronađeni su također mnogi ostaci špiljskog medvjeda, sivog vuka, losa, golemog jelena, nosoroga, pragoveda i drugih životinja. Starost ovog nalazišta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.
Ispred muzeja nalazi se i jedinstveni muzej na otvorenom – park drvenih skulptura “Forma prima”. Autori više od 30 skulptura su poznati svjetski i domaći kipari 80-tih godina 20. stoljeća. Park je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
RADNO VRIJEME I CIJENA ULAZNICE
Muzej krapinskih neandertalaca je ponedjeljkom zatvoren za posjetitelje, od utorka do petka je otvoren od 9 do 17 sati, a vikendom od 10 do 18 sati. Ulaznica za odraslu osobu iznosi 10 EUR, obiteljska ulaznica je 20,50 EUR, a sve ostale detalje oko posjeta muzeju možete pogledati ovdje.
PTUJ: SKRIVENI BISER SLOVENIJE
Pola sata vožnje od Krapine, a nešto više od sat vremena od Zagreba nalazi se slovenski gradić Ptuj. Ovaj šarmantni gradić odmah nas je očarao. Pogled na stari grad i dvorac možda je najpoznatija razglednica i fotografski motiv Ptuja. Imali smo sreće da je bio prekrasan sunčani dan uz malo oblaka, taman toliko da smo uhvatili lijepe kadrove i refleksiju dvorca u rijeci Dravi.
NAJSTARIJI GRAD U SLOVENIJI
Dolazak u Ptuj je vrlo jednostavan. Nakon što smo se odvojili s autoceste, za desetak minuta bili smo na parkingu u centru grada. Sve je dobro označeno pa je bilo lako snaći se. Gužve nije bilo, vjerojatno zato što smo Ptuj posjetili na praznik. Također neki restorani i kafići nisu radili, ali to je samo znak da se moramo vratiti. No, bez obzira uspjeli smo provesti lijepi dan i istražiti Ptuj, najstariji naseljeni grad u Sloveniji.
Područje Ptuja bilo je naseljeno još u mlađem kamenom dobu. Tamo su kasnije bili naseljeni i Kelti, a u 1. st. pr.K. bio je pod kontrolom starog Rima. Nosio je naziv Colonia Ulpia Traiana Poetovia.
PTUJSKI DVORAC
Ptujski dvorac je jedan od najpoznatijih slovenskih dvoraca. Obavezno se prošetajte do dvorca jer se pruža prekrasan pogled na Ptuj, Dravu i Ptujsko jezero. U dvorcu se danas nalazi Zavičajni muzej Ptuj – Ormož. Možete razgledati raskošno opremljene sobe dvorca, galerije gotičke i barokne umjetnosti, oružarnicu, tradicionalne maske ptujskog kraja te najveću zbirku povijesnih glazbenih instrumenata u Sloveniji. Sve detalje oko posjeta muzeju možete saznati ovdje.
Zanimljivost: Ptuj je rodno mjesto popularnog televizijskog voditelja vijesti i kvizova Olivera Mlakara.
Prije nego se uspete do dvorca, razgled započnite na glavnom gradskom trgu, omiljenoj lokaciji mještana za druženje uz kavu. Vikendom se tamo mogu vidjeti i mnogobrojni mladenci jer se nasuprot kafiću nalazi gradska vijećnica koja godišnje ‘ugosti’ više od stotinu parova. Na trgu se nalazi i kip Sv. Florijana, zaštitnika od požara. U 17. stoljeću Ptuj je bio skoro potpuno uništen u požarima.
Gradska vjećnica izgrađena je početkom 20. stoljeća, a djelo je bečkog arhitekta Maxa Ferstla.
SLOVENSKI TRG
S glavnog gradskog trga nastavite šetnju do Slovenskog trga. Tu se ćete vidjeti gradski toranj, kazalište te Orfejev spomenik. Ispred tornja, nalazi se 5 metara visok antički Orfejev spomenik od bijelog mramora. Vjeruje se da potječe iz 3. stoljeća i da je to spomen ploča gradonačelniku Marku Valeriju Veri, jednom od vladara u rimsko doba. Središnji reljef prikazuje Orfeja kako svira liru u žalosti za izgubljenom Euridikom. Za našeg posjeta spomenik Orfeju je nažalost bio prekriven.
Zanimljivost: sat na vrhu tornja nalazi se samo na tri strane. Prema legendi, kada se gradio toranj, vlasnici dvorca su odbili sudjelovati i nisu htijeli dati svoj dio za sat. Građani, u znak protesta, nisu stavili sat u smjeru dvorca.
Pogled na gradski toranj iz starog grada.
Šarene fasade daju poseban šarm gradu.
Svako ljeto u Ptuju se održavaju međunarodni dani poezije i vina. Detalje o događanju možete pogledati ovdje.
Ljubitelji umjetnosti mogu posjetiti i Galeriju grada Ptuja ili Miheličevu galeriju.
PTUJSKE VINOTEKE
Ptuj i okolica bogati su s vinotekama i vinskim kletima odnosno podrumima. Vinogradarstvo je oduvijek bila važna grana, a znali su to i stari rimljani. Potvrda tome su brojne amfore koje su pronađene na ovom području. U Ptuju se nalazi najstariji slovenski vinski podrum čiji počeci sežu još iz 1239. godine. Uz bogatu arhivu vina, ovaj podrum čuva vino iz 1917. godine koje se smatra najstarijim slovenskim vinom. Više o vinotekama Ptuja pronađite ovdje.
PRIJEDLOG ZA BRZI I JEDNOSTAVNI RUČAK
Budući da smo se na izlet uputili na praznik, nismo bili sigurni hoće li restorani raditi pa smo odlučili ručati doma i napraviti brzo i jednostavno jelo. Tu nam je pomogao Ledo i njegovi proizvodi – Ledo riblji štapići i riblji filet. Za prilog smo pripremili i Veggie love – unaprijed začinjenu mješavinu povrća koja je odlično nadopunila ribu. Riba spada u jednu od najzdravijih namirnica u našoj prehrani. Njezino meso je bogato nezasićenim mastima koje imaju jako dobar utjecaj na zdravlje ljudi, kao što je rad srca, mozga i svih ostalih vitalnih funkcija. Nažalost istraživanja pokazuju da jedemo premalo ribe i da bi se ona češće trebala naći na jelovniku, barem dva puta tjedno. S time se možemo složiti i zato su ovi Ledo proizvodi odličan izbor za tjedni kućni menu za cijelu obitelj.
LEDO RIBLJI ŠTAPIĆI
U pakiranju od 450 g nalazi se 15 komada Ledo ribljih štapića i to od 100% fileta. Štapiće smo pripremili u pećnici, pekli smo ih oko 15-tak minuta na 220 stupnjeva. Panirani su krušnim mrvicama pa su hrskavi izvana, a mekani i sočni iznutra. Kod pečenja nije potrebno ulje, štapiće samo stavite na papir za pečenje. Na taj način dobit ćemo ukusan i zdrav obrok bogat proteinima, vitaminom B12 i Omega-3 masnim kiselinama, te s manje masnoće nego da smo ga pripremili na ulju u tavi.
Uz hrskave Ledo riblje štapiće odlično ide neki od umaka, mi smo se odlučili za tartar umak.
VEGGIE LOVE – HELJDA I BROKULA
Pripremili smo i Ledo Veggie love, mješavinu heljde i brokule. Odlično je što je ona već začinjena, a sve je gotovo u 10 minuta.
Priprema se na tavi, doda se 3 žlice vode i uz lagano miješanje na srednje jakoj vatri gotovo je za desetak minuta.
Izvrstan je kao prilog ribljim štapićima, ali može se naravno jesti i samostalno. Dobro je imati ovako nešto u zamrzivaču, baš kad nemate vremena i kad trebate pripremiti nešto brzo i jednostavno, a ukusno.
Brojna istraživanja pokazala su da je smrznuto povrće jednako bogato nutrijentima i vitaminima kao i svježe povrće zbog postupka brzog smrzavanja. To znači da se takvo povrće smrzava unutar sat vremena od branja kako bi se nutrijenti i vitamini što bolje dugotrajno sačuvali. Na raspolaganju je mjesecima i dostupno tijekom cijele godine. Također, to je i bolji izbor od onog povrća koje je prešlo dugi put od branja, različitog transporta, skladišta i trgovina. Svježe treba potrošiti u roku od dan, dva dok ne propadne i izgubi nutritivnu vrijednost, vitamine i minerale. Smrznuto zadržava te vrijednosti mjesecima.
RIBLJI FILET U HRSKAVOJ PANADI
Ledo riblji filet u hrskavoj panadi pripremili smo također u pećnici. Filetu je trebalo malo duže da se ispeče od štapića, oko 25 minuta na 200 stupnjeva. Vidjet ćete kad se pojavi zlatno-žuta boja.
Kao i kod ribljih štapića i ovdje se radi o 100% fileta i to je odličan obrok za cijelu obitelj. Napravili smo i salatu od krumpira, maslinovog ulja i peršina te dodali cherry rajčice za dodatno osvježenje.
Kod ovakvih proizvoda jedna od prednosti je i manji food waste odnosno bacanje hrane. Obično kod smrznutih proizvoda potrošimo samo onoliko koliko nam treba. Možemo dio spremiti i upotrijebiti kasnije bez ikakvog gubitka svojstva, dok kod svježih namirnica to nije tako. Kad na primjer voće ili povrće istrune, gubi svoje vrijednosti i moramo ga baciti. Danas je to jako bitno jer imamo ograničene resurse, a stanovnika na zemlji je sve više. Do 2030. godine trebamo prepoloviti količine otpada hrane po stanovniku sukladno cilju održivog razvoja UN-a. Više informacija možete saznati ovdje.
Ponekad se ne treba daleko zaputiti da bi se otkrilo nešto novo i zanimljivo. Ponekad su prekrasna mjesta u našoj blizini, a da to nismo znali. Nadamo se da smo vam s ovim blogom dali inspiraciju za novi izlet, ali i brzi i ukusan objed koji će vam ostaviti više vremena za uživanje u sunčanim proljetnim danima.
Jasminka Đaković
Fotografije: Putopis
Blog je napravljen u suradnji s Ledo plus d.o.o.