Volite li provoditi vrijeme u prirodi i aktivnostima na otvorenom, obavezno posjetite Gorski kotar. Bajkovite šume, svježi zrak, bistre rijeke i jezera, kanjoni, špilje i planine, sve su to prirodne ljepote ove hrvatske oaze. Posjetili smo samo dio divota Gorskog kotara, ali toliko smo uživali da se već planiramo vratiti. Donosimo vam pet prijedloga što posjetiti i raditi u Gorskom kotaru.
Gorski kotar dio je središnje Hrvatske, smješten između Mediterana, panonske unutrašnjosti i alpskog pojasa, na putu od Zagreba prema Rijeci. Tim područjem prolaze tri povijesne ceste – Karolinska cesta, Jozefinska cesta i Lujzijana. Gorski kotar ima šest općina (Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad) te tri grada Delnice, Čabar i Vrbovsko. Upravo smo se u Delnicama našli s Jelenom Holenko koja je bila naš domaćin i vodič.
Jelena se nakon studija i nekoliko godina života i rada u Europi, vratila u rodne Delnice i otvorila turističku agenciju Lynx and Fox. Kao veliki ljubitelj prirode i svog kraja, poznaje svaki kutak pa i onaj najskriveniji tako da boljeg domaćina i vodiča nismo mogli niti zamisliti.
Prizor za dobrodošlicu – pogled s vidikovca Japlenški vrh. Delnice se nalaze na 730 metara nadmorske visine i najviši su grad u Hrvatskoj.
ZANIMLJIVOST: biciklističke i planinarske staze Gorskog kotara imaju simbolična imena koja označavaju težinu staze. Lagane staze nose imena biljaka i označene su zelenom bojom, srednje teške imaju nazive ptica i žute su boje. Teške staze nose nazive životinja Gorskog kotara i crvene su boje. Sve detalje potražite ovdje.
LOKVARSKO JEZERO
Naša prva postaja u istraživanju Gorskog kotara bilo je Lokvarsko jezero. Iako se na prvi pogled ne čini tako, jer se savršeno uklapa u okoliš, radi se zapravo o umjetnom jezeru koje se pruža sve do podnožja Risnjaka. Prvo smo se zaustavili na vidikovcu s kojega se pruža prekrasan pogled na jezero i dolinu koja je zimi sanjkalište. Zatim smo se spustili do brane, tamo smo parkirali, prošetali, uživali u jesenskim bojama i fotografirali.
ZANIMLJIVOSTI: Jezero je nastalo izgradnjom brane, koja je trajala tri godine od 1952. do 1955. godine. Tada je potopljeno selo, čiji su stanovnici iseljeni, tri pilane i nekoliko kilometara povijesne ceste Lujzijane. Na gradnji su radili tadašnji omladinci i omladinke okupljeni u omladinske radne brigade pa je prvotni naziv jezera bio Omladinsko jezero. U dokumentima iz tog vremena navodi se da je bilo “27.000 brigadira i brigadirki dobrovoljaca”. U radne akcije uključeni su bili također i domaći i njemački zatvorenici.
Potopljeno selo koje je tamo postojalo nije srušeno pa svi sa zanimanjem iščekuju što će se otkriti isušivanjem jezera koje je najavljeno za sljedeću godinu.
Poznati photo point.
Danas je Lokvarsko jezero popularna destinacija za izlet i boravak u prirodi. Vole je planinari, biciklisti, svi ljubitelji prirode, ali i ribiči. U Lokvarskom jezeru je 1973. godine ulovljena najveća riječna pastrva na svijetu. Težila je nevjerojatnih 25 kilograma.
Jezero je na pojedinim mjestima duboko i do 40 metara. Po ljeti je popularno kupalište s ugostiteljskim objektom, a u jednoj kućici može se i prenoćiti.
Staza oko jezera dugačka je 17 kilometara i potrebno je oko 5 sati za prepješačiti je. Naravno šetnja oko jezera može biti i kraća. Bitno je da imate dobru obuću na nogama i da izbjegavate kišne dane. U jesen treba paziti i na mokro i sklisko lišće. U potrazi za dobrom fotografijom, poskliznuvši se, autorica ovog teksta skoro je okusila čari kupanja u jezeru. No, sve je na kraju sretno završilo uz puno smjeha.
PARK ŠUMA GOLUBINJAK
Nakon Lokvarskog jezera, vozeći se kroz mjesto Lokve došli smo do Park šume Golubinjak. Nalazi se samo 1 kilometar od Lokvi i u samoj blizini autoceste Zagreb – Rijeka. Zapravo ulaz i parkiralište se baš nalaze ispod same autoceste.
Zaštićena Park šuma smreke, jele i bukve prostire se na 51 hektar i popularno je izletište Gorskog kotara. Sam ulazak je već impresivan. Dočekat će vas velika livada okružena visokim stablima i ova poruka koja podsjeća na važnost očuvanja prirode.
Izletište je pogodno za obitelji s djecom, a na samom ulazu nalazi se dječje igralište i restoran. Također, tamo vas čekaju i klupice za piknik te roštilj koji možete iznajmiti. U Park šumu možete povesti i kućne ljubimce.
ZANIMLJIVOST: Najimpresivnije drvo ovog parka je Kraljica šume, divovska jela koja je visoka preko 35 metara, a stara preko 250 godina. Posebne su i dvije špilje, Ledena i Golubinja špilja te otvor u stijeni zvan “Paklena vrata”.
Ulaznica u Park šumu je 20 kn, a ostale detalje pogledajte ovdje.
ŠPILJA LOKVARKA
Naše sljedeće odredište bila je najdublja špilja u Hrvatskoj koja je otvorena za posjetitelje – špilja Lokvarka. Stvarno je zadivljujuća i u to smo se i uvjerili spuštajući se u njezinu dubinu, iako nismo bili ni blizu njezinom kraju. Špilja je slučajno otkrivena 1911. godine, a uređena za posjetitelje 1912.
Dubina do sada poznatog dijela špilje iznosi -277 metara, dok je dužina istraženih kanala oko 1,2 km. Špilja se sastoji od dva dijela, jedan je otvoren za posjetitelje, a drugi je dostupan samo dobro opremljenim speleolozima.
Na svakom koraku možete vidjeti neobične detalje i pukotine.
Temperatura u špilji je uvijek 8 stupnjeva, pa je dobra ideja posjetiti ju za vrućih ljetnih dana u kombinaciji s Lokvarskim jezerom ili Park šumom Golubinjak.
Špilja ima šest galerija, a posjetiteljima su dostupne prve četiri kroz koje vode strme stepenice koje ih povezuju i par uskih prolaza.
Slažemo se s tvrdnjom da je jedna od najljepših špilja u Hrvatskoj i ako imate prilike svakako je vrijedi posjetiti. Ulaznica je 80 kn, a prije posjeta preporučamo da provjerite vrijeme ulaska u špilju, detalje možete pogledati ovdje.
PLANINSKI CENTAR PETEHOVAC
Naš posjet Gorskom kotaru završili smo u Planinskom centru Petehovac. Centar se smjestio na istoimenoj planini, na platou na visini od 1035 m i smatra se kolijevkom hrvatskog planinarenja i skijanja.
S vrha se pruža prekrasan pogled na Delnice, Nacionalni park Risnjak i Slovenske Alpe.
ZANIMLJIVOST: 1962. godine izgrađena je prva depadansa i žičara te skijaški tereni u Hrvatskoj. Dugi niz godina tu su trenirali i imali visinske pripreme najpoznatiji nogomentni, košarkaški i rukometni klubovi kao što su Rijeka, Dinamo, Hajduk i Cibona. U zimi od Rijeke do Delnica, skijaše su na Petehovac vozili specijalni vlakovi, zvani Snježni vlakovi.
Gorski kotar je poznat po gostoljubivim domaćinima, obilnim porcijama i specijalitetima od divljači. U Planinskom centru napravili smo pauzu za ručak, koji je bio spektakularan i pravo iznaneđenje. Chef Nenad Ćudić iz Rijeke pokazao nam je kako se radi medvjeđi gulaš. Prvi put smo ga probali i bio je izvrstan. Donosimo vam recept.
MEDVJEĐI GULAŠ
Sastojci za 4 osobe:
1 kg medvjeđeg mesa
0,5 dcl ulja
500 g luka
250 g mrkve
150 g korijena celera
4 režnja češnjaka
3 dcl crnog vina
brusnice, klinčići, klekove bobice, lovorov list – po želji
1 žlica Vegeta Maestro dimljene paprike
škrobno brašno za zgušnjavanje
Sastojci za domaće njoke:
1 kg krumpira
240 g oštrog brašna
1 jaje
20 g Vegeta Maestro morske soli
5 g muškatnog oraščića
Priprema: luk sitno nasjeckamo i popržimo na ulju te dodamo naribanu mrkvu, korijen celera i nasjeckani češnjak. Kada se ti sastojci poprže dodajemo medvjeđe meso, lovorov list, klinčiće, klekove bobice, brusnice, Vegeta Maestro morsku sol, Vegeta Maestro papar i Vegeta Maestro dimljenu papriku. Podlijevamo s crnim vinom i vodom te tako pirjamo dok meso ne omekša, otprilike 3 sata. Kada je meso mekano, ukoliko je potrebno, još začinimo te umak povežemo škrobnim brašnom po želji.
Krumpir operemo i stavimo kuhati u kori. Pri tome pazimo da su nam svi krumpiri pod vodom. Kad je krumpir kuhan, ogulimo ga i prignječimo. U krumpir dodamo brašno, Vegeta Maestro morsku sol i muškatni oraščić te jaje i zamijesimo u homogenu smjesu. Po potrebi dodamo brašna. Kada dobijemo smjesu oblikujemo ju u štrucu, odrežemo na manje dijelove te ih potom razvaljamo i radimo njoke. Gotove njoke skuhamo u slanoj, kipućoj vodi dok ne isplivaju na površinu te poslužimo s gulašem.
Po želji možemo dodati sir parmezan.
Chef Nenad rekao nam je da, po želji, umjesto medvjeđeg, gulaš možemo pripremiti i s nekom drugom vrstom mesa – na primjer divljači, govedinom ili teletinom. Gulaš poslužite uz njoke, palentu, tjesteninu, rižu ili okruglice od kruha.
Uz gulaš preporučamo čašu crnog vina.
Gorski kotar pravi je biser netaknute prirode. Nadamo se da smo vas inspirirali i svakako preporučamo da ga posjetite. Mi smo tek počeli s istraživanjem njegovih ljepota i veselimo se ponovnom susretu.
Jasminka Đaković
Fotografije: Putopis
Blog je napravljen u suradnji s Podravkom.
Hvala Turistička zajednica Gorskog kotara, agencija Lynx and Fox, Planinski centar Petehovac
Ostale ideje za jesenske izlete pogledajte ovdje.