Dubrovnik je definitivno jedna od najpopularnijih destinacija u Hrvatskoj. Svjedočimo tome i ovo ljeto kada ga obilaze i mnogobrojne svjetske zvijezde. Donosimo vam mali vodič atrakcija koje vrijedi posjetiti, ako vas put odvede u ovaj biser Jadrana.
ŠETNJA STRADUNOM I POSJET MUZEJIMA
Istraživanje Dubrovnika započnite na Stradunu, po nekima najljepšoj šetnici Europe. To je žila kucavica starog grada, spaja dvoja gradska vrata (Ploče i Pile) i tu obično počinje obilazak. Stari grad Dubrovnik je, slobodno možemo reći, “grad – muzej”. Gdje god se okrenete vidjet ćete remek djelo arhitekture, tragove davne prošlosti i kreacije starih majstora. Istražite uličice, trgove, katedralu, fontane, palače i muzeje. Posjetite suvenirnice ili stare majstore – zlatare koji starim tehnikama izrađuju tradicionalni dubrovački nakit.
Knežev dvor obavezna je postaja svakog tko posjeti Dubrovnik. Odmah ćete primijetiti prekrasne arkade ove gotičko – renesansne palače. Ona je bila sjedište vlade, Malog i Velikog vijeća i kneza koji je bio biran na period od mjesec dana. Tamo su bile i sudnica, oružarnica i zloglasne tamnice. Danas je to povijesni muzej, ali i mjesto mnogih koncerata budući da je atrij dvora jako akustičan. Sve detalje oko posjeta pronađite ovdje.
Brončane pokretne skulpture mitskih ratnika koje su otkucavale sat sa starog Gradskog zvonika. Popularno su nazvane Maro i Baro, a poznate su i kao “Zelenci”.
Etnografski muzej smješten je u staroj zgradi žitnice Dubrovačke Republike iz 1590 godine. Zgrada je sagrađena kako bi se u njoj čuvale zalihe žita, a prozvana je popularno Rupe zbog podzemnog skladišta žita. Ono se čuvalo u velikim rupama odnosno bunarima uklesanim u kamen. Danas se mogu vidjeti u prizemlju, a na prvom i drugom katu je stalni postav baštine Dubrovnika.
U muzeju možete vidjeti stare nošnje, nakit, prikaz starih kuhinja i ognjišta te gospodarskih alata.
Dok se penjete na prvi i drugi kat ne propustite prekrasan pogled na Dubrovnik.
U Etnografskom muzeju možete kupiti i originalne suvenire. Nama su se svidjele ove naušnice.
Dubrovačka katedrala je prekrasna barokna crkva, posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije i središte je dubrovačke biskupije. Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale koja je stradala u velikom potresu 1667. godine. Prema legendi romanička katedrala iz 12. stoljeća građena je donacijom engleskog kralja Richarda I Lavljeg Srca. On je doživio brodolom te je utočište pronašao na Lokrumu. U znak zahvalnosti dao je 100 000 dukata što je tada bio jako velik novac. U riznici katedrale čuvaju se mnoge umjetnine. Među njima je i slika Bogorodica s djetetom slavnog talijanskog slikara Raffaella, a iznad oltara nalazi se slika Uznesenje Marijino, drugog slavnog talijanskog slikara – Tiziana.
Osvježite se kraj velike Onofrijeve fontane na Stradunu.
U šetnji starim gradom naići ćete na mnogobrojne suvenirnice, a originalne dubrovačke suvenire možete naći i u muzejskim suvenirnicama.
Malo božićnog ugođaja ispred dućana s božićnim ukrasima u centru Dubrovnika.
GRADSKE ZIDINE
O svoj ljepoti starog grada možda ćete najbolje steći dojam šetnjom gradskim zidinama. Dočekat će vas prekrasni pogledi na dubrovačke krovove i uske uličice, kule, katedralu, otočić Lokrum, košarkaško igralište, a sve u okružju plavetnila Jadrana. Masovni zidovi koji odolijevaju zubu vremena i stoje nepomično i uslijed jakih potresa, kao onog 1667. stvarno su impresivni. Tako da ne iznenađuje što zidine spadaju u najljepše fortifikacijske spomenike u Europi. Duge su 1940 metara i nama je za obilazak trebalo nešto više od 2 sata uz fotografiranje i pauzu za kavu. Na zidinama imate par kafića gdje se možete osvježiti, te tri ulaza: kod vrata Pila, kod tvrđave sv. Ivan i sv. Luka. Sve detalje oko obilaska pronađite ovdje.
Zanimljivost: ovo ljeto motiv Minčete nalazi se na specijalnom pakiranju Vegete. Kula Minčeta simbol je Dubrovnika i predstavljala je neuništivo uporište obrane grada, baš kao što Vegeta, najpopularniji hrvatski dodatak jelima, predstavlja bazu svakog dobrog jela. Limenku možete pronaći u u svim većim trgovinama prehrambenih namirnica. Uz motiv Dubrovnika na limenkama su još motivi Zagreba, Splita, Šibenika i Pule.
LOKRUM
Samo 10-ak minuta vožnje brodom od Dubrovnika nalazi se otočić Lokrum. Prvi put se spominje 1023. godine kao benediktanski posjed, ali se vjeruje da je bio nastanjen još prije i da su 915. godine tamo živjeli bazilijanci. Prema legendi, 1192. godine vraćajući se iz križarskog rata iz Palestine, na ovom otočiću spas od brodoloma pronašao je Richard I Lavljeg Srca. To je omiljeno mjesto dubrovčana i njihovih gostiju za odlazak na kupanje i uživanje u prirodi.
Primjetit ćete da je Lokrum pun zelenila. Tamo se nalaze maslinici, šetnice, botanički vrt i od ukupno 0,7 kvadratnih kilometara, čak 0,6 km2 je prekrivno gustom vegetacijom. Lokrum je 1976. godine zaštićen kao Posebni rezervat šumske vegetacije i pod zaštitom je UNESCO-a. Svi posjetitelji dužni su čuvati prirodu i kulturna dobra i nije dopušteno bacati otpatke ili na primjer paliti vatru ili pušiti. Na Lokrumu ćete sresti i puno paunova koji se bezbrižno i ponosno šetaju i postali su njegov „zaštnitni znak“.
Na otoku ima nekoliko restorana i kafić. Dolazak i odlazak organiziran je brodom iz dubrovačke Stare gradske luke, a detalje oko posjeta možete pogledati ovdje.
SRĐ
Najbolje mjesto s kojeg možete uživati u pogledu na Dubrovnik i okolne otoke je svakako Srđ iznad Dubrovnika. Srđ je dobio ime po najstarijem zaštitniku Dubrovnika Sv. Srđu i oduvijek je štitio Dubrovnik od bure ali i raznih osvajača. Do tamo možete doći žičarom ili autom. Na vrhu se nalazi resoran i kafić te utvrda Imperijal koja je danas Muzej Domovinskog rata.
Posebni doživljaj je dočekati zalazak sunca na Srđu.
BANJE
Najpoznatija plaža Dubrovnika, udaljena je od Starog grada samo par minuta šetnje. Ovu pješčano – šljunčanu plažu neki smatraju najljepšom plažom. Kupanje s pogledom na zidine starog grada ostat će vam u nezaboravnom sjećanju. U ljetnim mjesecima, ako ne volite gužve, preporučili bi posjet plaži u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Plivanje u vrijeme zalaska sunca, kada je i manja gužva na plaži je definitivno pravi doživljaj.
GASTRONOMIJA
Dubrovnik je poznat po brojnim vrhunskim restoranima koje rado posjećuju i svjetske zvijezde. Jedan takav fine dining restoran kojeg smo posjetili je Posat. Smješten je odmah kraj gradskih zidina i podno impresivne kule Minčete. Ugostili su nas vlasnici restorana – chef Ivica Udženija i manager Mario Ševelj te pokazali kako rade jedan od svojih specijaliteta Jastog & Jastog za kojeg vam ekskluzivno donosimo recept. Radi se o raviolima s crnilom od sipe punjenima s mesom jastoga u bisku i rep jastoga sa žara. Pravo ljetno, morsko jelo koje smo specijalno za naš posjet upotpunili s Vegetom. Koristili smo Vegetu koja je bila u posebnom pakiranju – limenci s motivom upravo gradskih zidina i kule Minčete.
Jastog & Jastog
Ravioli s crnilom od sipe punjeni s mesom jastoga u bisku i rep jastoga sa žara
Sastojci (za 4 osobe)
Tjesto za raviole:
Brašno tip 00 0.4 kg
Crnilo od sipe 0.02 kg
Mineralna voda 0.1 L
Jaja 4 kom
Sol i papar po želji
Bosiljak po želji
Ravioli:
Jastog 1kg
Luk 0,3kg
Češnjak 0,05kg
Vino 0,1L
Rajčice 0,3kg
Peršin 0,05kg
Riblji temeljac 1 L
Konjak 0,05 L
Bosiljak po želji
Vegeta jedna žličica
Maslo 0,10 kg
Priprema:
Dva jastoga cca 0.5 kg očistimo. Glave ostavljamo za napraviti bisk, repove jastoga jedan dio odvojimo za puniti raviole, a drugi dio za peći na žaru.
Bisk – na maslinovu ulju zažutimo luk na koji dodajemo oklope jastoga, kad prepržimo dodamo konjak te flambiramo da pojačamo okuse glavne namirnice. Zatim dodajemo peršin, češnjak , isječene rajčice, pomalo podljevamo ribljim temeljcem. Pustimo da se sve zajedno kuha te dodajemo bijelo vino i začine po želji .Kad je umak već gotov propasiramo ga te je takav spreman kao jedan od komponenti našeg jela.
Ravioli – brašno, jaja, crnilo od sipe, mineralnu vodu i začine po želji umutimo te pustimo tjesto da odstoji u frižideru 2 sata. Tijesto za raviole razvučemo te punimo s preprženim komadićima jastoga podlivenih s biskom. Raviole skuhamo te ih poslužimo u umaku tj bisku.
Jastog—jastog začinimo i pečemo na žaru prvo na strani mesa te ga završavamo u oklopu s dodavanjem masla. Poslužujemo ga na zlatnoj riži (riža u umaku od šafrana).
Nadamo se da smo vas inspirirali za posjet ovom čudesnom gradu koji ima toliko toga za ponuditi. Ovo je bio samo djelić atmosfere, a ukoliko želite saznati više, dodatne informacije potražite ovdje.
Jasminka Đaković
Fotografije: Putopis
Blog je napravljen u suradnji s Podravkom
Hvala restoranu Posat i Turističkoj zajednici grada Dubrovnika